Dr. Ante Obad i prof. dr. Željko Dujić pokazali su kako je funkcija krvnih žila, osobito srčanih i plućnih, oslabljena nakon tridesetminutnog zarona na dubini od trideset metara...

    Hrvatski znanstvenici s Katedre za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Splitu u svom najnovijem istraživanju upozorili su na moguće zaštitno djelovanje vitamina C i E tijekom ronjenja s bocama s komprimiranim zrakom. Zanimljivo je da je o svemu tome u ponedjeljak već izvijestio i BBC.

Ronilački izleti

    U Hrvatskoj godišnje najviše ljudi umire od posljedica bolesti koje zahvaćaju krvne žile i koje mijenjaju svoju funkciju usporedo sa starenjem. Nositelj istraživanja dr. Ante Obad i voditelj Laboratorija prof. dr. Željko Dujić u svom radu pokazali su kako je funkcija krvnih žila, osobito srčanih i plućnih, oslabljena nakon tridesetminutnog zarona na dubini od trideset metara. Iako se radi o relativno malim promjenama bez znakova bolesti, neke od funkcija ostaju smanjene i više dana, a veliko je pitanje kako se na zdravlje čovjeka odražavaju i svakodnevna ronjenja, najčešće prakticirana tijekom jednotjednih ronilačkih izleta.
- Istraživanje smo proveli na grupi od 7 vojnih ronilaca iz splitske Lore. Oni su promatrani dva puta u razdoblju od osam mjeseci, tako što su u nakoliko navrata zaranjali, a prije i poslije su im mjereni različiti parametri funkcije krvnih žila i srca - pojašnjava dr. Obad. - Pokazalo se da zaroni dovode do promjene funkcije, osobito endotelne funkcije krvnih žila, a davanjem antioksidansa - vitamina C i E, uspjeli su se smanjiti negativni efekti ronjenja te na taj način ronjenje učiniti sigurnijim.
Ovo je samo jedno u nizu istraživanja provedenih na Medicinskom fakultetu u Splitu posljednjih godina.

Utjecaj tjelovježbe

     Prof. dr. Željko Dujić i doc. dr. Zoran Valić su od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa upravo dobili znanstveno-istraživačke projekte kako bi se što pomnije istražili još neriješeni problemi pri ronjenju na dah i s bocama. Dosadašnji rezultati bacili su i novo svjetlo na utjecaj tjelovježbe tijekom i nakon ronjenja te ukazali na potencijalne zaštitne mehanizme te utjecaj slezene tijekom ronjenja, ističu splitski znanstvenici.