KOMPAKTNI DIGITALNI APARATI POD VODOM

Tekst: Danijel Frka

     Novi digitalni kompaktni fotoaparati pojavljuju se gotovo svakog mjeseca. Poplava jeftinih digitalnih aparata koja je započela prije nekih pet godina ne prestaje, već i dalje buja i stalno na tržište izbacuje sve bolja i pristupačnija rješenja.

     No usprkos što se radi o tehnologiji koja se brzo razvija, možemo kazati da su se vodeći brendovi digitalnih fotografskih aparata uglavnom izjednačili po karakteristikama, što će prosječnom kupcu zacijelo olakšati izbor. Naime, izabere li aparat firme Canon, Panasonic, Olympus ili Nikon, vjerojatnost da je promašio u izboru jer «onaj drugi» nudi nešto puno bolje, gotovo da i ne postoji. Dakle, kupac se mora usmjeriti na one fine razlike koje još jedino postoje u pogledu raspona zum objektiva, veličine LCD zaslona, kuta objektiva ili broja megapiksela.   

 Zum objektiv

     Svi kompaktni digitalni aparati imaju ugrađen zum objektiv. Osim optičkog, neki objektivi čak imaju i zonu digitalnog uvećanja. Zum objektiv pod vodom nema prevelik učinak, osobito ne na krajnjem telefoto dometu jer integrirana bljeskalica na aparatu često nije dovoljno jaka da pravilno osvijetli objekt kojega snimamo. Međutim, umjereno zumiranje može pomoći da izbjegnemo odbljesak čestica koje lebde u vodi prema objektivu, vodeći računa da udaljenost od objekta snimanja ne bude prevelika. Kod kompaktnih aparata rijetko se susrećemo sa jako širokokutnim zumovima koji bi u podvodnoj fotografiji bili vrlo korisni za snimanje ambijenta. To je razumljivo, radi se ipak o nadvodnim aparatima čiji zum objektivi odgovaraju potrebama većine korisnika, a koji su, obučeni u nepropusno kućište, spušteni pod vodu.

     Optički zum efekt ostvaruje se razmakom pojedinih elemenata leća unutar objektiva. Što je veći razmak koji označava krajnji domet zuma, to je veći telefoto učinak.  Digitalni zum postiže se elektronski, što ide na uštrb kvalitete slike, pa zbog toga korištenje digitalnog zuma pod vodom ne možemo preporučiti.

Vidno polje (kut) objektiva

     Ovdje postoji prava šuma specifikacija i podataka koje navode proizvođači. Budući da su fotoosjetljivi čipovi kod pojedinih tipova aparata različiti, učinak leća objektiva također varira u pogledu kuta kojega objektiv može zahvatiti. Stoga proizvođači nastoje da vidni kut objektiva izražavaju sveden na jedan zajednički format, a to je 24x36 mm ili format slike kod klasičnog 35-milimetarskog filma. Većina objektiva kompaktnih aparata zahvaća na najširem zumu oko 65 stupnjeva (mjereno od ugla do ugla slike), što bi otprilike odgovaralo 35-milimetarskom objektivu kod aparata sa 35 milimetarskim filmom. Objektivi nekih aparata imaju 75 stupnjeva (odgovara klasičnom objektivu 28 mm), što im svakako daje prednost nad ostalima kod snimanja pod vodom.

     Da bi nadoknadili preuzak kut objektiva, neki proizvođači za snimanje pod vodom nude širokokutne dodatke koji se sa vanjske strane kućišta mogu nataknuti ili pričvrstiti na objektiv. Ti dodaci se  sastoje od jedne ili više leća i dodatno smanjuju prozirnost objektiva, no za uzvrat bitno proširuju kut objektiva čime omogućavaju širokokutno snimanje pod vodom.        

LCD zaslon

     Na poleđini aparata nalazi se LCD zaslon koji nam omogućuje ciljanje, rad sa izbornicima te pregled snimljenih fotografija. Kada se aparat stavi u podvodno kućište, ono nam treba omogućiti da kroz njegovu prozirnu poleđinu dobro vidimo LCD zaslon. Od veličine zaslona ovisi i veličina slike koju gledamo, pa je zato uvijek bolje ako je LCD zaslon veći jer će se i pod vodom lakše moći ocijeniti da li je snimak uspio ili ne, osobito u pogledu oštrine. Danas mnogi kompakti imaju zaslon koji im pokriva veći dio zadnje strane aparata, pa je sama veličina aparata ujedno i ograničenje veličine zaslona. 

Brzina okidanja

     Odnosi se na vrijeme između pritiska na okidač i stvarnog okidanja tj. trenutka nastanka snimke. Pod vodom je taj aspekt vrlo važan, osobito kod snimanja organizama koji se miču, jer pritiskom na okidač aparat mora fokusirati i izračunati ekspoziciju, a tek onda okinuti. Prvi su modeli kompaktnih digitalaca beznadno kasnili u okidanju tako da je snimanje riba bila prava noćna mora. Danas se taj vremenski razmak smanjio, ali nije nezanemariv pa se preporuča da se u trgovini prethodno provjeri koliko brzo aparat okida kada stisnete okidač.

ISO osjetljivost

     Pod oznakom ISO podrazumijeva se raspon osjetljivosti čipa aparata. Što je veći ISO broj, to je aparat u stanju snimati sa manje svjetla, ali istovremeno se smanjuje i kvaliteta snimke. U svakom slučaju, aparati sa većim rasponom osjetljivosti su poželjni jer omogućavaju veću fleksibilnost u uvjetima slabijeg osvjetljenja, dakle, i pod vodom.

Balans bijele boje

      Izbor ručnog namještanja balansa bijele boje prvi put su omogućili digitalni fotoaparati. Nekada je to radio film, koji je bio dizajniran da vjerno reproducira boje u uvjetima prirodnog svjetla, a za dobivanje posebnih efekata, koristili su se filteri. 

      Mnogi kompaktni digitalci danas imaju višestruke mogućnosti za korekciju svjetlosnih uvjeta. Te su opcije obično izražene ikonicama koje označavaju dnevnu, fluorescentnu ili zasjenjenu rasvjetu, odnosno osvjetljenje bljeskalicom. Dovoljno je odabrati uvjete rasvjete i aparat će pravilno zabilježiti prirodne boje. Dodatno, neki aparati imaju mogućnost ručnog podešavanja balansa bijele boje, što znači da se najprije načini probno mjerenje na neki bijeli predmet, a zatim aparat sam izvrši prilagođavanje na nijansu bijele boje, kako bi bijelu zaista reproducirao kao takvu. To je pod vodom korisno i vrijedi se potruditi da se dobije prava nijansa. Neki aparati imaju i tzv. «podvodne» načine rada, kod kojih se unaprijed može namjestiti način snimanja (npr. panorama, portret, makro i sl.), no treba znati da su ovakvi načini zamišljeni da funkcioniraju u idealnim uvjetima – u bistroj vodi sa dosta svjetla.

 Megapikseli

     Kvaliteta slike ovisi o njenoj rezoluciji, odnosno sposobnosti oštrog ocrtavanja velikog broja detalja. Uopćeno rečeno, što je veći broj megapiksela, to je veća kvaliteta odnosno oštrina slike. I dok su još nedavno novi modeli kompaktnih digitalaca preskakali svoje prethodnike za 30 ili 40 %, danas taj napredak nije tako velik. No ipak i kompaktni su digitalci zakoračili u područje između 7 i 10 megapiksela, što nam omogućava snimanje sve većih fotografija. Naravno, kompaktni digitalci neće nikada dostići profesionalne aparate, jer su potrebe prosječnog korisnika ipak daleko skromnije. Dok se profesionalne snimke rade na razolucijama od 12 megapiksela ili većima što omogućava izradu fotografija formata A1 ili više, velika većina amatera svoje snimke izrađuje u malim formatima 9x12 ili 10x 16 cm.  Uostalom, sjećate li se kada ste zadnji put dali izraditi fotku formata 20x30 cm ili veću? Svejedno, ako imate priliku uzeti aparat sa većom rezolucijom, nemojte oklijevati jer uvijek je bolje imati nešto više kvalitete.   

 Snimanje video isječaka

     Još jedna simpatična osobina kompaktnih digitalaca kojom se može zabilježiti neka zgodna scena pod vodom. Iako su video snimci relativno niske rezolucije,  oni pokazuju iznenađujuću kvalitetu koja se može gledati na većini standardnih monitora kućnih računala. 

 Vanjski priključci      

     Dobro je da aparat i kućište imaju mogućnost prihvata nekih vanjskih dodataka, koji za snimanje pod vodom mogu biti vrlo važni. Dodatne širokokutne leće smo već spomenuli, no treba naglasiti da postoje i dodatne leće za makro snimanje. Izuzetno je korisno ako su kućište i aparat prilagođeni za priključivanje vanjske bljeskalice jer ona omogućuje da cijeli aparat dobije puno veću fleksibilnost, a sa znatno više svjetla pod vodom moguće je snimanje i bitno boljih i kvalitetnijih fotografija.