|
Nakon desetodnevne međunarodne ekspedicije, u kojoj je istraživano
podmorje od Cavtata do Staroga Grada na Hvaru, znanstvenici izražavaju
zabrinutost za bogatstvo hrvatskog podmorja.
Zloglasna alga Caulerpa Taxifolia toliko se proširila
u Starogradskom zaljevu na Hvaru da predstavlja ozbiljnu prijetnju i
opasnost narušavanjem prirodne ravnoteže ekosustava i izumiranjem
ostalih biljnih i životnijskih vrsta u tom zaljevu, rezultat je to
desetodnevnog istraživanja podmorja koje su proveli hrvatski, francuski i
američki znanstvenici i stručnjaci okupljeni u međunarodnoj znanstvenoj
ekspediciji.
 Istraživanje
je provedno u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz
Splita i Dubrovnika te Centra za istraživanje mora iz Rovinja.
Istraživalo se podmorje od Cavtata do Staroga Grada
na otoku Hvaru u potrazi za naseobinama invazivnih i otrovnih tropskih
algi Caulerpa Taxifolia i Caulerpa Racemosa prije 12-ak
godina "uveženih" i u naše more.
U okviru projekta "Jadran" (hrvatskog
nacionalnog monitoring programa jadranskog podmorja) na istraživačkom
brodu "Bios" ekspedicija je tri dana provela i u Starom Gradu
koji je najugroženiji tom algom.
Voditelj ekspedicije, stručnjak splitskog Instituta
za oceanografiju i ribarstvo mr. Ante Žuljević kaže kako se glavno
naselje alge u starogradskom zaljevu proteže od zapadne luke Faros gotovo
do samog dna zaljeva, točnije nekadašnjeg trajektnog pristaništa u
gradskoj luci.
S druge, sjeverne, strane zaljeva naseobina Caulerpe
proteže se do uvale Paklina. Prostor obrastao algom veličine je oko 50
hektara. U prva dva do tri metra dubine alga je rijetka, osim na pojedinim
mjestima gdje dopire gotovo do površine mora. Međutim, na dubini od 3 do
15 metara iznimno je gusto izrasla i prekriva "sto posto"
pjeskovitog, muljevitog ili stjenovitog dna koje je, zapravo, postalo
"beskrajna jednolično zelena lelujava monotona livada".
Zabrinjavajuće je, kaže mr. Žuljević, što je
alga prisutna u samom dnu zaljeva, gdje se učestalo sidre nautički
brodovi koji je na sidrima mogu proširiti i daleko izvan zaljeva.
Osim toga, na algom zahvaćenim područjima
neprestano se obavlja ribarenje mrežama stajačicama i migavicama, što
je, sigurno, i bio razlog prijenosa alge na druga područja u zaljevu -
Tiha, Radočin dol, uvala svetog Ante i pokraj rta Kabal.
Kako se alga na tim izdvojenim područjima ne bi proširila,
upozorava mr. Žuljević, hitno ju je potrebno ukloniti jer će se u
suprotnom kroz manje od pet godina proširiti duž cijele obale
starogradskog zaljeva i izvan njega.
Na području Malinske i Barbarskog kanala Caulerpa
je značajno reducirana upravo zahvaljujući
programima uklanjanja, ali i posljednjim iznimno hladnim zimama tijekom
kojih je temperatura mora pala ispod 9 Celzijevih stupnjeva. No, to nije
dovoljno za zaustavljanje širenja jer se svakog proljeća alga oporavi i
nastavi širiti.
Naoko lijepa, florescentna, ali ipak zloglasna, alga Caulerpa
Taxifolia s prepoznatljivim puzajućim "stabalcem" u Sredozemlju je prvi put zabilježena 1931.
U hrvatskom dijelu Jadrana otkrivena je 1991., baš u starogradskom
zaljevu. Za nepuno je desetljeće zahvatila područje približne površine
od 40 hektara, i to uglavnom na lokaciji "glavnog naselja".
Zanimljivo je da se ta površina za posljednju nepunu godinu povećala za
gotovo 10 hektara. U međuvremenu je pronađena i kod otoka Mljeta i
poluotoka Pelješca, a najnovije vijesti o pronalasku još opasnije alge Caulerpa
Racemosa u akvatoriju grada Hvara i Paklenih otoka izaziva još veću
zabrinutost i strah za ljepotu i bogatstvo hrvatskog podmorja.
Najgore je, upozorava mr. Ante Žuljević, to što se do sada niti jedan
način uklanjanja Caulerpe, čupanjem ili prekrivanjem folijama,
nije pokazao dovoljno učinkovitim, osim što je djelomice usporio njezino
širenje.
preneseno s www.iskon.hr
|
